|
| |
Piše: Mislav Miholek
Izvorno objavljeno na PolitikaPlus
Datum objave: 24. 2. 2017.
Kada je krenula zadnja kriza,
jako je pogodila Koprivničko-križevačku županiju. Županija je spoj Kalničkoga
prigorja i Koprivničke Podravine. Podravina je nevjerojatno rascijepana u
geografskom smislu, sastavni je dio ove županije, djelomično je u Varaždinskoj,
dok je Pitomačka Podravina kajkavski dio Virovitičko-podravske županije, jedine
koja ima Podravinu u svome nazivu.
Ovaj dio Hrvatske bio je kajkavski dio Vojne krajine, ljudi su ovdje bili
graničari. Pravaški pokret je rastao na graničarskim područjima zato što su
Habsburzi odnosili kao najgore kurve spram svojih vojnika. Gruntovčani
su živi dokument vremena u kakvom je stanju Jugoslavija držala taj prostor.
Podravina je u povijesnom smislu prvo bilo rasadište pravaških kadrova kao što
su bili Fran Galović, a zatim HSS-ovskih prvaka profila Mihovil Pavlek-Miškina.
Pjesnici, pesimistični pjesnici. Za vrijeme druge Jugoslavije kraj je također
izrodio dva pjesnička asa Zvonimira Goloba i Dragu Britvića, koje
je često uglazbljivao tvrdoglavi Dalmatinac Arsen Dedić (npr. Grlice
u šumi od Goloba, Kuća za ptice Britvića). Napaćena kajkavska
ravnica dala je dakle prvu hrvatsku pjesnički ligu, ali također dala je i
Podravku.
Kada su ustaše ubile Pavleka-Miškinu, jedan od prvaka lokalnoga HSS-a Franjo
Gaži, otići će u partizane. U Podravini kralježnica partizana su bili
HSS-ovci, a ne SKH, Tito je čak poslije rata javno znao u nekim govorima na ovom
području zamjerati narodu vjernost HSS-u na trokutu
Koprivnica-Križevci-Bjelovar, koja se odražavala činjenicom da je skoro svatko
bio u domobranima.
Nacionalizacijom 1947. tvornice braće Wolf, nastaje današnja Podravka. Za
Jugoslaviju prehrambena industrija je bila nešto nekomunističko, rezervirano za
krajeve kao Podravina, Vojvodina ili pak Velika Kladuša, dakle reakcione
krajeve. Podravka je sigurno rasla u Jugoslaviji, primivši primjerice kadrove
kao što su bili Zlata Bartl ('Teta Vegeta'), koja je bila genijalna
kemičarka, ali je bila u KPD Zenica poslije rata jer je bila članica Ženske loze
Ustaškog pokreta. Podravka je rasla sigurno uz potporu komunističkog moćnika
Pavla Gažija, iz dinastije Gaži, koji je bio jedan od šefova republičkoga
SUP-a i koji je pao zbog slučaja Đureković.
Iz svega dosadašnjeg vidljivo je koliko su kod nas povezani politika i
ekonomija. U svim većim poduzećima uvijek je gospodarila politika, često kontra
ekonomske logike. Neki će pak reći da bivši sustav imao stručne kadrove kao
Zlata Bartl, koja doduše sama nije dinara zaradila od Vegete. Podravka je često
bila igračka politike, za vrijeme hrvatske države često su rasprodavani njezini
dijelovi (npr. Panonska pivovara) kako bi se krpali gubici koji su nastali
političkim akrobacijama, iako će se svi uvijek pozivati na logiku tržišta.
Podravka sama više nije u državnom vlasništvu, nego je 25,4 % pripada državi,
49% mirovinski fondovima, 22,8% je dioničkim rukama, dok 2,7% su trezorske
dionice.
Vlada Jadranke Kosor prvi put je uvela novinu u poslovanje državnih i
strateški važnih poduzeća za RH, uprave i nadzorni odbori počeli su se birati
javnim natječajima. To je bilo gotovo revolucionarno za našu poslovnu praksu i
bio je odraz odlučnosti te vlade da se bori protiv korupcije. SDP-ova vlast na
čelu s elementarnom nepogodom Zoranom Milanovićem ukinula je tu praksu. U sklopu
političkih imenovanja, na čelu Podravke našao se Zvonimir Mršić.
Svima je poznato koliko sam jako kritizirao Zorana Milanovića i njegovu
garnituru, ali ovo je bio odličan potez. Zvonimir Mršić super se snašao na čelu
Podravke, sastavio je odličan tim, pa su tako prošle godine prihodi Podravka
grupe porasli više od 15, a dobit više od 54 posto. Podravka je živa i zdrava,
te vrlo profitabilna. U zadnjih 25 godina, nitko ga nije premašio kao šefa
uprave.
HDZ je propustio zlatnu šansu. Kakvo bi to političko čudo bilo da je Zvonimir
Mršić ostao na čelu Podravke. Ali je očito da su uski stranački interesi ispred
interesa Podravaca i Prigoraca, ali jednako tako i ispred interesa dioničara i
budućih hrvatskih umirovljenika. Ako HDZ ovako nastavi, zasigurno će izgubiti
sljedeće parlamentarne izbore. A tri i pol godine prođu jako brzo. A znajući
Most, možda nećemo morati čekati tako puno.
Svaki tjedan tisuću mladih ode iz Hrvatske. Trudnice ubijaju. To je nevažno za
trenutnu vlast. Važnije je politički kadrovirati. Također, očito da je vlasti
Sjeverozapadna Hrvatska nevažna, jer kao što znamo, nema člana vlade iz toga
prostora. Tužno, zaista tužno.
NAKNADNA PAMET (2024.):
Podravka je vječna igračka politike. Za Podravce pitanje je čiste egzistencije,
ali i dalje nekako stoji i postoji.
Sve tekstualne sadržaje dopušteno je
prenositi, u cjelini ili djelomično, uz obvezno navođenje autora teksta, naziva
stranice i poveznice na preneseni sadržaj. | |
|